4. rujna 1886. Zagorje dobiva željezničku prugu
Svečano otvorena željeznička pruga Zagreb-Varaždin s odvojkom za Krapinu u Zaboku. Prvobitnim planom nadgradnja željezničkog kolodvora bila je predviđena u Bračaku, u neposrednoj blizini dvorca grofa Kulmera. Ovdje je trebalo biti i stjecište krapinske pruge. Unatoč protivljenju mještana, odluka o lokaciji gradnje današnjeg zabočkog kolodvora donijeta je u posljednji čas.
DRAGO BELINA
Rođen: 29. rujna 1928. u selu Klupci
Umro: 7. rujna 2000. Prosenik Gubaševski
Drago Belina nestor hrvatskog naivnog kiparstva, nakon osnovne škole u Sv. Križu odlazi u zanat. Zaposlen je kao radnik u NIŠP Vjesnik, Zagreb. Kiparstvom se bavi od 1960. godine. Skupno izlaže od 1962.., a prvu je samostalnu izložbu imao u Zagrebu 1972. Za svoj umjetnički rad primio mnoštvo nagrada i priznanja. Pripada zagorskome krugu druge generacije hrvatskih naivaca. Jedan je od sudionika povijesnog sastanka osnivača Društva 23. srpnja 63. (Borivoj Maksimović, Antun Bahunek, Matija Skurjeni, Mladen Hanzlovsky, Ivan Lacković, Stjepan Bastalec, Franjo Klopotan, Drago Belina).
- Drago Belina ovjekovječio je u drvu iskonsku duššu zagorskoga seljaka i uzveličao njegov trpni život, rad, znoj, trud i muku… – zapisati će Vladimir Poljanec.
IVO STRAHONJA
Rođen: 7. rujna 1924. u Varaždinu
Umro: 29. prosinca 1989. u Zagrebu
Pučku i srednju školu završava u Varaždinu, a ekonomski fakultet u Zagrebu. Tu zatim radi kao novinar na Radio Zagrebu, baveći se posebice dokumentarnom reportažom. Autor je i zapaženih emisija na kajkavskome jeziku.
Uz dugogodišnju novinarsku djelatnost Strahonja se bavio i književnim radom. Pisao je i objavljivao priče, novele, humoreske, radiokomedije i radio igre za djecu. Za života tiskane su mu dvije knjige proze: Zagorska kronika (Zagreb, 1966.) i Podravski zapisi (Koprivnica, 1979.)
FRANJO IVEKOVIĆ, hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac
Rođen: 10. rujna 1834. u Klanjcu
Umro: 2. ožujka 1914. u Zagrebu
Studirao je bogosloviju u Zagrebu i Pešti, a doktorirao je teologiju u Beču. Službovao je kao kapelan u Kloštru i Zagrebu, a kasnije je profesor nadbiskupskog liceja u Zagrebu. Jedan je od osnivača Društva sv. Jeronima. Po osnutku Sveučilišta u Zagrebu postaje profesor biblijskih znanosti i hebrejskog, te docent sirskog i kaldejskog jezika na Bogoslovnom fakultetu. U dva navrata bio je dekan Bogoslovnog fakulteta, a 1879.-80. i rektor Sveučilišta. Surađivao je u Književniku. Popularni su bili njegovi Životi svetaca i svetica božjih u 12 svezaka. Dovršio je Rječnik hrvatskoga jezika u dva opsežna sveska na jezičnim načelima vukovaca, koji je započeo njegov nećak jezikoslovac Ivan Broz.
STJEPAN ŠKOF, profesor
Rođen: 14. rujna 1945. u Gornjoj Batini
Umro: 3. siječnja 2011. u Zlataru
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969. diplomirao je hrvatski i njemački jezik. Zaposlio se 1970. u ondašnjem Narodnom sveučilištu u Zlataru, kao voditelj Centra za obrazovanje. Od 1972. radio je kao profesor u Srednjoj školi Bedekovčina, a od 1981. – 1988. u zlatarskoj Osnovnoj školi Ante Kovačića. U zlatarbistričkom Elconu radio je kao prevoditelj od 1988.
Jedan je od osnivatelja prve organizacije HDZ-a u Krapinsko-zagorskoj županiji. Nakon demokratskih izbora 1990. bio je prvi načelnik tadašnje Skupštine općine Zlatar Bistrica, a od 1993. – 2001. i prvi gradonačelnik Zlatara.
Za njegova je mandata otvorena Srednja škola u Zlataru, u kojoj je od 1991. – 2000. radio kao profesor hrvatskoga jezika, a od studenoga 2000. do kraja života bio je ravnatelj.
23. – 25. rujna 1966. – u Krapini pokrenut Festival kajkavskih popevki
Pokretanje Festivala kajkavskih popevki u Krapini imalo je cilj potaknuti pjesnike i skladatelje na stvaranje novih zabavnih i koncertnih kajkavskih popevki. Od izvedenih zabavnih i koncertnih pjesama na finalnoj večeri prva nagrada publike pripala je pjesmi Zagorska klet u izvođenju Ive Robića i Elvire Voće. Na stihove krapinske pjesnikinje Dragice Vragović –Krce Zagorsku klet je uglazbio Viktor Crnek. Za osnutak festivala zaslužni su: Mijo Pavić (predsjednik Skupštine općine Krapina), Milivoj Kujundžić, Teodor Boch, Ivan Plasaj, Vlado Seljan, Stjepan Mihaljinec, Drago Britvić, Antun Kozina, Božidar Sinković, Božo Težački, Jaroslav Turaček i Ana Töpfer. U dane festivala na prostoru nalazišta krapinskog pračovjeka bio je otvoren Park skulptura Homo Crapiniensis. Istoga tjedna, 18. rujna 1966. bio je otvoren Memorijalni Gajev muzej.
27. rujna 1891. svečano otkriven spomenik dr. Ljudevitu Gaju djelo kipara Ivana Rendića
U povodu 82. godišnjice rođenja Ljudevita Gaja stanovnici Krapine dali su postaviti spomenik, djelo kipara Ivana Rendića. U nazočnosti brojnih gostiju iz svih krajeva Hrvatske, spomenik je otkrio g. Štrbac podžupan varaždinske županije. Na prigodnoj svečanosti pjesmu Božidara Kukuljevića Sakcinskog – U slavu dr. Ljudevita Gaja, pjesmu je izrecitirao poznati glumac Andrija Fijan. Od tada glavni trg i ulica koja vodi do Gajeve rodne kuće nose njegovo ime.
